Putanga 3 (2016)

RĀRANGI KAUPAPA

 

Te Whakapuakitanga

1

Mihi

3

Ngā Tuhinga

Te whakatipu torekaihuruhuru hai ika-ā-Whiro (ariā)

Pou Temara

4

Te matakite - Te kupu whakaari (ariā)

Pou Temara

 10

He tirohanga ki ngā iwi o Hauraki (ariā)

Korohere Ngāpō

 14

 Te Whānau Mārama (ariā)

Hōhepa Tuahine, Hēmi Whaanga, Rangi Matamua

 32

 He purapura whetū tō te whakataukī (ariā)

Hōhepa Tuahine, Hēmi Whaanga, Rangi Matamua

 42
 

Tāpae Whakaaro

Te rima tekau ngahurutanga o Te Whare Wānanga o Waikato (ariā)

Ngahuia Dixon

 51

He whakanui i ēnei tau, e rima tekau o Te Whare Wānanga o Waikato (ariā)

Poia Rewi

 54

Ko ngōku maumaharatanga i ahau i Te Whare Wānanga o Waikato (ariā)
Te Rita Papesch

58

E kore koe e ngaro e tōku reo rangatira (ariā)
Te Manawanui Puke

61

Kōrero Paki

Te Kāuta (ariā)
Raukura Roa

64

Kaupapa Tito

E tama Hikairo (ariā)
Te Kāhautu Maxwell

 67

E kui Rāwinia (ariā)
Te Kāhautu Maxwell

 70

 

Te whakatipu torekaihuruhuru hai ika-ā-Whiro

Pou Temara

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

Kai roto i te mōteatea a Hone Tūwhare e mau ana ngā whakaaro me ngā kareāroto o tōku whakatipuranga o Tūhoe i te turakitanga a Mate i te tipua nei i a Te Rangihau i te tau 1987.  Mōwai ana te whenua, takarerewa ana te tangata. He atua te rite o Te Rangihau ki a Tūhoe. Ka kitea ia i ngā marae o Tūhoe, ka hikina te ngoi o te iwi, ka ora. Kua mate nei, tārū ana te iwi; kua hinga te rākau taumatua o ngā manu, kua hinga i te tao o te mate.

Kāore hoki i roa i muri mai o tōna wehenga atu ka whai muri ko tōna rēanga me tōna momo. Mā wai e ārahi te iwi? Mā wai e whakatika te waka ka tikoki, te iwi ka hē? Mā wai o tō mātau whakatipuranga e whakakīkī ngā whāruarua kua mahue mai nei i te ngaronga atu o tērā whakatipuranga taioreore? Koinei ngā mōhio o Tūhoe, he mana te kupu, he tapu te kōrero! Ahakoa i noho rātau ki te ako i a mātau mō te wā e ngaro ai tō rātau momo, tāupetia ana mātau e te mokemoke, he manu mahue i te kātua te rite. Ae, i reira anō ngā torekaihuruhuru e whakatore ana, engari kīhai i a rātau te mana tohunga o te rēanga ka ngaro.

Te matakite - Te kupu whakaari

Pou Temara

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

Ko te whāinga o tēnei tuhinga poto he matapaki i te matakite me te kupu whakaari, arā, he whakatakoto i tētahi tūāpapa1 kōrero e mārama ai te kaipānui ki te tikanga o ēnei kaupapa e rua e ai ki tā te Māori i matapaki ai. Otirā, he kōrero tā ngā iwi katoa o te ao mō te matakite me te kupu whakaari, kai tēnā iwi tāna kōrero, kai tēnā iwi tāna. Kāore tēnei tuhinga e rere ki te whakamārama i ā ētahi kōrero, engari mau tonu ki te ao Māori. Mēnā ka whakahua i ngā whakamārama a ētahi atu iwi, e whai ana kia mārama ai te tauira ki tā te Māori i kōrero ai.

He tirohanga ki ngā iwi o Hauraki

Korohere Ngāpō

Te Kura Toi Tangata, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

Ahakoa kua kīia nei tekau mā rua ngā iwi o Hauraki i ēnei rangi, kua mōhiotia whānuitia e ngā tūnohunohu me ngā tohunga whakapapa o te kāinga e toru ngā tino nohonga tūturu ake o ngā iwi o Hauraki i mua i te tae putuputu mai o te iwi Pākehā. Ka mutu, he whakarāpopoto noa iho tēnei tuhinga ki ngā tūrangawaewae me ngā tapuwae o ngā iwi ki roto i ngā whaitua o Te Tara o Te Ika-a-Māui-tikitiki-a-Taranga.1 Ehara i te mea kua ruku hōhonu ake ahau ki ngā āhuatanga katoa o ngā whakapapa o Hauraki engari he paku makamaka tirotiro noa iho nā te rarahi, nā te whānui rawa o tēnei kaupapa. Mehemea ka tōminamina te tangata kia mōhio ai ki ngā hītori o Hauraki mokori anō tana whana atu ki ngā wāhi tapu, ki ngā kōrero tuku iho a ngā mātanga whakapapa.

Mehemea e tōminamina ana te tangata kia mōhio ai ko wai mā ngā tūpuna o Hauraki i ngā wā o mua, me hoki whakamuri ki ngā iwi tuatahi tae noa mai ki ngā iwi 12 e noho atu ana ki ngā ripa tauārai o Hauraki ā mohoa nei.

Te Whānau Mārama

Hōhepa Tuahine

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Hēmi Whaanga

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Rangi Matamua

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

Ko te rā, ko te marama, ko te whetū, ko te auahitūroa, ko te kōtiritiri anō i tapaina e te Māori ko te Whānau Mārama.  Ko te whānau nei ka heke i a Tangotango rāua ko Wainui, he tamariki nā Ranginui rāua ko Papatūānuku, he atua. I whakaako motuhaketia ngā āhuatanga katoa o te Whānau Mārama ki te whare kōkōrangi.  Ko ana whakapapa, ko ana karakia, ko ana waiata, ko ana whakataukī maha.  Ko ngā kai mārō o taua whare wānanga e hoki ana ki te orokotīmatanga mai o Ranginui rāua ko Papatūānuku, heke iho mai ki te tangata me te ao tūroa e mōhiotia ana i tēnei rangi.  He tipua ngā tohunga o te whare kōkōrangi ki te whakamāori i ngā nekehanga me ngā āhuatanga rere kē o te Whānau Mārama nei.  Ka nui ngā tohutohu a te Whānau Mārama e tōnui ai te noho a te Māori ki te whenua.  Heoi anō, kei te āhua tonu o tā te whetū nekehanga i te rangi, kei te āhua tonu o tōna hikohiko mai, otirā kei te āhua tonu o tā te Whānau Mārama taunekeneke atu, taunekeneke mai ki a rātau anō.  Katoa ngā āhuatanga o te Whānau Mārama he mea hei ārahi i te Māori, me te aha, ko ngā mātauranga o te whare nei hei kāpehu ki te tohunga whakatere waka, hei tohu nō Tū ki te ope tauā, hei maramataka ki te ihu oneone, hei kai mārō ki te tauira, hei aha noa atu.  Ko tā tēnei tuhinga, he tūhura i ngā kōrero mō te Whānau Mārama me tana whare wānanga.  Ka titiro ki ngā kōrero kua whakamoanahia i roto i ngā tau maha me te whakamārama i te whakamahia o tēnei mātauranga e kui mā, e koro mā i te wā i a rātau.

He purapura whetū tō te whakataukī

Hōhepa Tuahine

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Hēmi Whaanga

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Rangi Matamua

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

Ko te whakataukī he kōrero e whakaatu ana i ngā tini āhuatanga o te Māori me te āhua o tōna taiao (Milroy, 2004, wh. 38).  Hei tuinga ake, he kōrero e pupuri ana i ngā tohutohu e tau ai te noho o te tangata ki te whenua.  Ka rerekē te whakatakotoranga o te kupu o te whakataukī o nehe, ki te reo Māori o nāianei.  Ko ngā whakataukī o tāukiuki i titoa i te wā e ora tonu ana ngā whare wānanga o nehe me ōna tohunga.  Ka mutu, ko te reo me ōna kupu kei tērā taumata e rere ana.  Nō reira, he kōrero e whakaata ana i te ao Māori, ko ōna atua, ko ōna tikanga, ko ōna pakanga, ko ōna tātai whakapapa, ko ōna mātauranga, ko ōna tohutohu (Milroy, 2004, wh. 38).  Ka tākaitia ake aua mātauranga ki te kōrero poto noa iho, ka tuku iho ai ki ngā uri whakaheke.

Te rima tekau ngahurutanga o Te Whare Wānanga o Waikato

Ngahuia Dixon

Ariā

E te Whare Wānanga o Waikato – te tohu o te mātauranga, tēnā koe.  Tēnā koe i roto i tō rima tekau tau ngahurutanga.  Kua pakeke haere koe.  Kua tau atu koe ki tērā kaumātuatanga nō reira me mihi ka tika.  He hōnore nui tēnei mōu ake i te mea nāu te moana o mātauranga i roto o Waikato i tuku kia rere, kia pari, ka rere anō.  He wai marino ēnei i ētehi wā, he rehutai i ētehi atu,  he wā anō ka karekare, ka haruru rānei i te pai o te rere o āu mahi.  Ahakoa ēnei huringa o ngā awa o te wā, kei te rere tonu te moana nei, me ōna pikonga ki uru, ki rāwhiti, ki tonga, ki raki rānei, arā ki ngā pito katoa o te ao.  He mātauranga ēnei i tukuna e koe kia pīoioi i te ao.  Hei aha - hei whakawhānui ki te mātatoru o te tangata, he aha kei ō whare kōrero, hei whakakīkī haere i ā rātou kete mātauranga, ahakoa Māori, tauiwi huri noa.  Koinei ngā korowai mō ngā manu i kai i te mātauranga nāu i rumaki.   Ināianei arā te kōrero:

Nō rātou, nō mātou, nō tātou te ao 

E kore e mimiti ēnei huarahi tautoko āu, - nā mēnā ka tūwhera tonu tō ngākau ki ngā kete kōrero, mātauranga āku ake a ngāi-Māori, kei hea mai tō mana.

He whakanui i ēnei tau, e rima tekau o Te Whare Wānanga o Waikato

Poia Rewi

Te Tumu, Te Whare Wānanga o Otāgo

Ariā

Aku tau ki Waikato: 1986-2003

A Block

Koia tērā, ko te Tari Māori (Māori Department), ko Timoti Kāretu te tumuaki, ko tōna kāhui kawe i ngā mahi ko te momo he wā tōna he pūkenga, he ahonuku, he ahorangi, he tākuta, he tohunga; he wā anō he pāpā, he whaea, he matua kēkē, he whaea kēkē; he wā anō he haututū, he hangarau, he whakatoi, he hoa tonu. Ko te tohu kē ia e whakaatuhia nei, ko te mātau o tēnei hanga ki te hāpai i te momo taera e hua ai te pai ki te ākonga, ki te mahi, ki te hapori.

Koia hoki te momo e whakamātauhia ana e te ao Pākehā; te mōhio kē, te tirohanga kē, te pōhēhē, te ture, te kawa me ngā tini aha kē. Koia tonu te momo e whakamātauhia ana e te ao Māori; ōna manako, ōna wawata, ōna taumahatanga, ōna piki, ōna heke. Ko te wā hui ki ngā kaimahi i Te Tari Māori he whakamoemoe i ngā utanga a te whare wānanga me ā te iwi kia whakapōtaehia he ākonga, me te mea, kia puta tonu hei tamāhine, hei tāhae, hei irāmutu, hei mokopuna e “toa ai rātou hei iti kotahi harakoa mō te iwi”1. Kātahi nā te whiu ko tēnā, he taumahatanga kāore e pērā rawa te wahatanga e ngā kaimahi Pākehā i roto i ngā kura wānanga pēnei. Heoi anō, ko ia tērā ngā wheako o te wā, ahakoa nō nākua rawa nei i mārama ai taua here ki aua kaimahi, ka mahara iho au ki taua wā, ka mīharo tonu i te kaha o ērā pūkenga2 ki te whakatutuki i te wāhi ki a rātou. I tēnei punua hokinga mahara, ka aro ki ēnei mātua marau e rua, arā, ko te kawea o ngā mahi e taea ai e te Māori, ākonga mai, pūkenga mai, kaupapa mai, i te ao whare wānanga Pākehā, ka tahi; ka rua, ka aro ki ētahi o ngā āhuatanga e honohono ana ki te iwi.

Ko ngōku maumaharatanga i ahau i Te Whare Wānanga o Waikato

Te Rita Papesch

Ariā

Kua huri te rima ngahuru o ngā tau kua tū Te Whare Wānanga hei whakaruruhau mō rātou ka kuhu ki ngōna kuaha. Ko taku tāne tuatahi me taku tungāne pakeke ake i ahau ngētehi o ngā akonga tuatahi, ā, e maumahara ana ahau i tētehi wā i tae atu ahau ki reira ki te tiki i a rāua i waho tonu i te whare pukapuka. I taua wā ko A Block tērā, te wāhi e tū nei Te Puawānanga-ki-te Ao ināianei. Ko te Cowshed tonu te wāhi whakahaere i Te Whare Wānanga. Ka mīharo i tōna rerekētanga i ngēnei wā!

E kore koe e ngaro e tōku reo rangatira

Te Manawanui Puke

Ariā

Ka whakapeto ngoi ahau ki te wānanga i ngā tini āhuatanga e kōhuru nei, he patu kino nei, e panoni haere nei, e whakamate nei i tōku reo rangatira! E kaha tōmina nei kia kore rawa ai ia e ngaro. Nā reira, ka tīkina te matū o tēnei kaupapa, ka takitaki haere ai mei kore noa e tūpono ka hīnātore mai he māramatanga, he ihumaneatanga i ēnei kōrero āku.

Te Kāuta

Raukura Roa

Te Whare Wānanga o Hawai’i ki Mānoa

Ariā

He rite tonu tā mātou hokihoki ki te take o Pirongia maunga, ki te tutungi i te ahi kā i Pūrekireki Marae. Ia wā ka hoki mātou ki tēnei o ngā marae, ka hīkaka taku ngākau, i te mea, ko taku mahi i reira, he tiaki ahi. Ao noa, pō noa, ko au te kaiwhakatutungi i te ahi o te kāuta, kei kewa. Ko te ahi o te kāuta o Pūrekireki marae, he ahi nui, he ahi kaitā. E ono tāngata pea ka uru ki te rua o te ahi nei. Nō reira, ko taku mahi i te rā, he kohi rākau i waho, he tapahi wahie, he whakamaroke anō hoki i te wahie, inā mākū i te ua. I ngā pō, kia hoki rā anō te iwi ki te moe, ko tāku, he noho ki roto i te kāuta me te tutungi ahi, kia wera tonu ai te wai mō āpōpō. Kei pōhēhē mai, he mahi mokemoke tēnei! Ehara! Ia pō, ka noho mai aku kuia ki taku taha ki te pahupahu. He nui ngā akoranga me ngā mātauranga i tuku iho mai ki a au i roto i tērā kāuta, i te taha o tērā ahi. Me uaua ka kitea tēnei momo ahi kaitā i ngā marae i ēnei rā. Kāore e whakaaengia ana e ngā ture Pākehā ngā ahi kaitā, pēnei nei te rahi, i roto i ngā kāuta o ngā marae; ‘Health and Safety Standards’ tā rātou i whakatau ai. Nō reira, i karangangia e taku pāpā tētehi hui ki te marae kia wānangahia te whakahōutanga o tō mātou kāuta. Nō taku rongotanga ake i te kaupapa o tēnei hui, ka tangi taku ngākau ki tō mātou kāuta. Nō reira, i whakarite ahau kia haere i tana taha.

E tama Hikairo

Te Kāhautu Maxwell

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

He oriori tēnei mō Hikairo, te mokopuna tuatahi a Kīngi Tūheitia. He oriori tēnei e whakanui ana i a Hikairo, tōna whakapapa, tōna tūranga i te ao Māori me te ao Kīngitanga. He mokopuna Ringatū anō a Hikairo, nā Kīngi Tūheitia i tuku mai a Hikairo kia tūātia e Te Hāhi Ringatū ki te Poukai o Wāhi Pā i te tuawaru o Whiringa-ā-Nuku 2014. Ka whakaaturia tōna whakapono Hāhi Ringatū ki roto i te oriori nei e kupu whakaaritia ana. I tohua hoki e Kīngi Tūheitia a Te Kāhautu hai pou whakaruruhau1 mō Hikairo koinei ia i titoa ai tēnei oriori mō tana tamaiti mokopuna, mō Hikairo. He aroha nui nō te matua mō wai oti, mō Hikairo.

I titoa tēnei oriori hai waiatatanga mā te kapa haka o Ōpōtiki Mai Tawhiti. I waiatatia e Ōpōtiki Mai Tawhiti tēnei ki Te Matatini i tū ki Ōtautahi te tau rua mano tekau mā rima. He huarahi anō tēnei mā Te Kāhautu ki te whakamānawa i tana mokopuna i a Hikairo, nara nā te kapa haka a Te Kāhautu i waiata, i whakanui a Hikairo ki te maraenui o te iwi Māori, ko Te Matatini. Ana i tuatahi a Hikairo i te wehenga o Te Waiata Tira. “E Tama Hikairo, haere mai rā.”

E kui Rāwinia

Te Kāhautu Maxwell

Te Pua Wānanga Ki Te Ao, Te Whare Wānanga o Waikato

Ariā

He waiata tangi tēnei mō Rāwinia Te Kani he uri nō Te Whakatōhea.  I whānau mai a Rāwinia ki roto o Ngāti Rua he hapū nō Te Whakatōhea, i pakeke mai ia ki roto o Ngāti Rua ki Ōmarumutu, ā, i kuraina ia ki reira.  He wahine rongonui a Rāwinia ki roto o Tūranga i moe ia i a Tokorua Te Kani he ariki nō roto o Tūranga.  Hoi anō he wahine haka a Rāwinia he kuia tāngia ki te moko kauae me te tautoko i ngā mokopū wānanga puta i te motu.  He waiata tangi tēnei mōna nā tana iwi a Te Whakatōhea.